Dani kruha i zahvalnosti

Dragi prijatelji!

 

Mi proslavismo DANE KRUHA i ZAHVALNOSTI u našoj školi,

našoj crkvi i cijeloj župi. Tu radost želimo podijeliti i s vama.

Učinit ćete to ako sve ovo napisano pročitate i slike naših

malih izvođača pogledate!

Hvala našim izvođačima, sa njihovim učiteljima!

A i svima vama koji ovo budete čitali!

U mjesecu smo listopadu, jesenskom mjesecu, kada se po cijelom

svijetu zahvaljuje Bogu Stvoritelju za kruh svagdanji i PLODOVE ZEMLJE.

Zašto bismo mi bili iznimka? Idemo to učiniti zajedno, a imamo se

zašto i zahvaliti! Godina je doista dobra!

Vjerovatno svi volimo pojesti svaki dan kruh ili neko pecivo.

Tada smo jako zadovoljni. Evo dani su kruha pa možemo svoj kruh

podijeliti sa siromašnima ili možemo ispeći i pojesti sami.

Gospodin udijelio nama, mi ćemo podijeliti s potrebnima.

Za recept najbolje je pitati mamu ili baku, jer one to znaju

najbolje. Svatko peče svoj kruh na svoj način.

Netko peče kukuruzni,

          netko ječmeni,

          netko pšenični

          netko sa različitim sjemenkama.

          Netko od bijelog,

          netko od crnog brašna.

          Netko jače pečeno,

          netko slabije.

          Netko s kvasom.

          netko bez kvasa.

 

Pekli su ga još stari Egipćani 2000 godina prije Krista.

Iz Egipta je došao u Grčku, pa u Rim, a iz Rima počeo se

širiti opojni miris kruha čitavom Europom, čitavim svijetom.

Kruh je postao i ostao vrijedna, nezamjenjiva namirnica

bez koje ne možemo zamisliti gotovo niti jedan objed.

Kad pomislimo na kruh bude se sva naša sjećanja.

Prisjećamo se posebno naših dragih baka koje su vrijedno

i svakodnevno mijesile kruh, pekle ga u krušnim pećima,

lomile još toplog i nudile ga svojim ukućanima.

         Čitava je kuća mirisala, a okus svježe pečenog kruha

je bio ljepši i privlačiviji od najfiniji kolača.

Bila su to lijepa i blagodslovljena stara vremena.

 

...klikni na foto

Kako se kaže kruh?

 

·         engleski – bread

·         njemački – das Brot

·         francuski – le pain

·         talijanski – il pane

·         španjolski – el pan

Znaš li?

 

U davna vremena nije svaki dan bilo kruha!

Jeli su ga samo za blagdane!

Kruh je bio skup, posebno pšenični, pa su ga svi cijenili! 

Umjesto kruha jeli su se krompir i različite kaše!

 

Kruh moje bake

 

Ništa me tako ne privlači i ne opija kao kruh dok se peče na

starome sesokom ognjištu. Zamiriše tada sve oko kuće, a moja baka

ozarena lica peče najslađu i najdražu poslasticu za svoju obitelj.

Ima u tom mirisu nešto božanstveno, nešto sveto, nešto

što odaje trud i muku žuljavih ruku.... Koliko je samo truda i

znoja trebalo da bi to sitno pšenično zrno došlo do našega stola?

          S koliko pažnje i dostojanstva mjesi kruh umorna bakina ruka?

.Kako li ga samo ukrašava i šara za velike obiteljske blagdane i

zove k stolu na zahvalu i molitvu.

         Naučila me moja baka da se s najljepšim komadom kruha,

          umočenim u vino, gase božićne svijeće.

          Naučila nas sve u obitelji da ga trebamo prvo poljubiti i

          ostaviti, a ne bacati, jer je to Božji dar.

Treba ga davati gladnima i siromašnima, jer ponekad njegov i

mali komadić nekoga ostavi u žuvotu. Zato sam sretan kad se jutrom

budim uz opijajući miris tek ispečenoga kruha. Kad još od onakvog

vrućeg odlomim krajičak, mojoj sreći nema kraja.

A moja baka će reći: „ kada zajedno blagujemo kruh, tada nas

on povezuje. Tada kruh posteje više od kruha!“.

Žito sio moj je dida ,

žito mljeo i vozio.

Baka mu je kruh mjesila,

i na njivu nosila.

Pa bi onda u hlad sjeli

i zajedno kruha jeli.

Kruh

 

Kruh najviše uživa dok sjedi u krušnoj peći

Tad je rumen od sreće i postaje sve veći.

 

I na kraju biva, mirisni jastučak

Kad obitelj za stol sjeda, i sprema se za ručak!

 

Na počasno mjesto kruh se smjesti,

Evo topao sam, ukusan i sladak, možete me jesti!

                                       

Hvala za kruh svagdanji

Hvala za naša polja rodna,

Hvala za sunce što nam sja,

Hvala za oblak koji kišu daje poljima!

 

Hvala na svakom klasu žita,

Hvala što kruhom sitiš nas,

Hvala za ljubav koju nama u kruhu darivaš!

 

Hvala što srce česrto zebe,

Hvala za kišu, snijeg i led,

Hvala što svoje brige ljute, primaš na sebe!

 

Hvala za svaki zapad sunca,

Hvala što vrijeme leti, mre,

Hvala što vječnost tvoga ritma nosi ljude sve!

 

Hvala na tvojoj dobroj ljubavi,

Hvala što ljubav nema granice,

Hvala što TEBI uvijek mogu hvala reći za sve!

   

Riječ kruh ima i snažno simboličko značenje.

Kruh je simbol života, obitelji, sklada, dobrote, ljubavi.

Riječ kruh našla se u mnogim narodnim izrekama,

mudrim riječima koje često upotrebljavamo

kada želimo nekoga nečemu poučiti,

kada želimo s malo riječi puno toga pametnoga reći.

Evo nekoliko mudrih izreka u kojima riječ KRUH

ima preneseno značenje:

NEMOJ SAMO PROČITATI NEGO I ZAPAMTI!

 

Zrno po zrno pogača, kamen po kamen palača!

Tko tebe kamenom, ti njega kruhom!

Moj tata je dobar kao kruh!

Išao je svijetom trbuhom za kruhom!

Iz „tog“brašna nema kruha!

Živio je na kruhu i vodi!

Kruh je život! Čuvajmo „kruh“!

Nada je kruh siromaha!

Ne traži kruha nad pogačom!

Kruh naš svagdanji daj nam ga danas…!

Kruh sa sedam kora!

Dao mu je kruh u ruke!

Nemam ni za kruh!

Radim za kruh!

Težak je to kruh!

 

Blago onom tko ima kruh, tko ga može jesti,

a tko ga ne baca, jer bacati kruh je grijeh.

Ako imate stari kruh, ostavite za golubove.

Možete čak napraviti i mrvice, ako kruh valja.

Zato razmislite malo, kako neki žive bez kruha.

Zato, poštovati kruh molim!

  • Čovjek je prije 10 000 godina naučio uzgajati žitarice i
  • proizvoditi brašno, a uz malo vode eto najjednostavnije
  • namirnice koja "život znači".
  • Kruh je jedina namirnica načinjena rukom čovjeka,
  • sve ostalo se bere s drveta ili kopa iz zemlje.
  • Hrana na selu je prosječno sedam puta bogatija vlaknima
  • od hrane u gradovima.
  • Prosijavanje brašna dovelo je do degradacije konačnog
  • proizvoda – kruha jer se izdvajanjem posija gubi velik dio
  • hranjivih tvari, osobito vitamina.  

Ako si umoran!?

« Slušaj kako zemlja diše. 
Slušaj kako raste trava.
Slušaj kako,
Pod stopama našim
Skrivena snaga
U sjemenci spava.»

Blagoslovi  Gospodine

Sva naša duša, srce nammlado,

Prinos svoj hoće dodati rado.

Nek nam radost sveta

Kristom u srcu procvjeta.

 

BLAGOSLOVI S RAJSKIH VISINA,

KRUH I PLODOVE NAŠIH NJIVA!

 

Blagoslovi žuljave radničke ruke,

Njegov znoj, rad, bol i muke.

Nek svjedočenje vjere roda tvoga

Bude i dalje iz bića čitavoga.

 

RADNICI MARLJIVO NOVA ZDANJA GRADE,

POSLUŠAJ NJIHOVE STREPNJE I NADE!

 

Nek Krist, radnik žuljavih ruku,

Posveti njihov rad i muku.

Da grade budućnost novoga svijeta,

Sred ovog burnog vijeka.

 

NA IZNEMOGLE OD BOLESTI I STAROSTI,

ZAZOVI MELEM BOŽJE MILOSTI!

 

I oni te prate iz dubine srca svoga,

Da uberu za se svetog ploda.

Žarke nose molbe žića slabašnoga,

Utješi ih mirom Oca Nebeskoga!!


Molitva kruhu

Dobar ti dan, zlato moje na stolu.

U tebi je toliko žuljeva, toliko muke

Da sva moja obitelj, skupljena u kolu

Pred tobom u molitvi sklapa ruke.

 

I mrvu tvoju ljubim, tvoje zrno,

U kojem sazdan je ratarski mar.

I onaj što okrunjen bijaše trnom

U tebi je gledao Oca, a ne stvar.

 

Kruhu moj, ti tijelo zemlje i roda,

Blagujem te sa štovanjem i nadom.

Sami smo za stolom podno nebosvoda,

Stvoreni poštenjem, ljubavlju i radom.

 

S ljubavlju te kušam, na mrvicu pazim.

U tebi vidim pretke, orače i sijače.

I kao da nekom divnom stazom slazim

I nad kruhom kao dijete plačem.

 

Nauči me skromnosti, kruhu moj,

Ne daj da budem bahat i braći svojoj stran.

S dobrima te kušam, sve više bivam svoj

I ne sanjam život, nego živim san.

Za svaki komad kruha koji blagujem,

netko je položio sjeme u zemlju.

Biće, veće od čovjeka, položilo je u sjeme obilje isklasala žita.

Volim sjeme koje izrasta u toplu zagrljaju majke Zemlje

da ljudima dade žito za svagdanji kruh,

dar neba i zemlje, Božji dar i ljudski dar, da bismo živjeli.

 

Novo Selo, mjeseca listopada 2009. godine

župnik Pavo Brajinović