GODIŠNJICA SMRTI

     KARDINALA ALOJZIJA STEPINCA

                         DOKUMENAT IZ BEOGRADA

 

Na današnji dan godine 1960. umro je u svom rodnom Krašiću zagrebački nadbiskup i kardinal Alojzije Stepinac, koji je po svome značaju imao nekih zajedničkih crta s Pijem XI. Za njegova pontifikata bogoslov Stepinac, kao pitomac zavoda Germanikuma na Papinskom sveučilištu Gregoriani, studirao je filozofiju i teologiju. Samo 4 godine nakon svećeničkog ređenja, a bilo je to g. 1934., papa Pio XI. imenovao je mladog svećenika Stepinca zagrebačkim nadbiskupom-koadjutorom s pravom nasljedstva, kao najmlađeg nadbiskupa na svijetu. Potpunu upravu prostrane zagrebačke nadbiskupije preuzeo je g. 1937. po smrti nadbiskupa Bauera. Proživio je teško ratno i poratno stanje, mnogo učinio, a još više pretrpio. Pio XII. imenovao ga je g. 1952. kardinalom. Pokopan je u zagrebačkoj katedrali. Krajem g. 1997. kanonski proces o kardinalu Stepincu u Vatikanu prihvaćen je među kauze mučenika što će zacijelo ubrzati njegovo proglašenje blaženim. Budući da je u ovoj knjizi govor o svecima, današnji niz završimo s propovijedi nadbiskupa Stepinca koju je izrekao u zagrebačkoj katedrali godine 1941., a koja je tiskana u Katoličkom listu od 6. studenoga iste godine. "Blagdan je danas Sviju svetih! Proslava je danas milijuna znanih i neznanih junaka svete vjere, mučenika i ispovjednika, djevica i udovica, koji su svi izišli kao pobjednici u borbi za vječni život. Pobjednici nad samim sobom, nad svojim strastima i slabostima. Među njima je golem broj i onih za koje je rekao Krist: 'Blaženi krotki, jer će baštiniti zemlju!' I da danas jednoga između njih upitamo što nam je činiti, sigurno je da bi nam odgovorio sa sv. Pavlom: 'Budite sljedbenici moji kao što sam i ja Kristov!' (1 Tim 4,16). Da, nasljedujmo ih u kreposti, ako hoćemo da budemo s njima dionici blaženstva. 'Nitko neće biti okrunjen, ako se ne bude zakonito borio' (2 Tim 2,5), tako nas opominje sveti Pavao. Na tu nas krepost krotkosti i blagosti potiče ponajprije sam primjer Boga Stvoritelja, za kojeg veli psalmist: 'Jer ti si, Gospodine, dobar i blag i mnogog milosrđa za sve koji te zazivaju' (Ps 85,5). Ta sjetite se samo koliko se puta prokune sveto ime Njegovo samo u našoj domovini! Kad bi On, Svemogući, za uvrede svoga beskrajnoga Veličanstva primijenio iste mjere kao zemaljski vladari za uvredu svoga ograničenog veličanstva, onda bi već davno morao zatrti čitav ovaj svijet. A ipak ga još uvijek trpi i obasiplje nebrojenim dobrima svaki dan, pa i onda kad ga kažnjava. Na tu nas krepost krotkosti i blagosti potiče Spasitelj Isus Krist i riječju i primjerom: 'Učite se od mene, jer sam blaga i ponizna srca i naći ćete mir dušama vašim' (Mt 11,29). Na tu nas krepost krotkosti i blagosti potiče misao na vlastitu korist. Malo što je David tako vruće molio Boga kao ovo: 'Pokaži mi, Gospode, putove svoje, nauči me hodati stazama tvojim!' (Ps 24,4). Znao je, naime, da ga samo putovi Gospodnji mogu dovesti pravoj sreći i miru. A komu Gospod najradije pokazuje svoje putove? 'Uči krotke putovima svojim.' O kako bi lijep bio život već na ovoj zemlji kad bi ljudi shvatili riječi Kristove: 'Blaženi krotki, jer će baštiniti zemlju!' Kažu da su u staro doba mornari ulijevali ulje u uzburkano more da spase lađu od propasti. Kudgod se ogledamo danas, čovječanstvo nam se čini nalik ne na uzburkano more nego na razbješnjeli ocean, kojim se bacaju valovi ljudskih strasti, mržnje i bijesa. Učinimo i mi slično! Lijevajmo samo koliko možemo u taj razbješnjeli element ulje božanske dobrote, samilosti i blagosti, da se stišaju valovi strasti i čovjek dočeka onaj blaženi čas mira za kojim toliko uzdiše. Konačno ćemo nagradu primiti u nebu. Blaženi krotki jer će baštiniti zemlju, tj. kraljevstvo Božje i život vječni!"

 

Večernjakova knjiga

o hrvatskom blaženiku donosi novi povijesni dokument

U Beogradu pronađen dokaz da je Stepinac spašavao i Srbe. Riječ je o strogo povjerljivom šifriranom telegramu koji je jugoslavenskoj izbjegličkoj vladi u Londonu 14. srpnja 1942. poslao jugoslavenski ambasador u Carigradu Ljubomir Haždi-Đorđević.

 

Povijesna je činjenica da se kardinal Alojzije Stepinac, tadašnji zagrebački nadbiskup, za Nezavisne Države Hrvatske snažno zalagao za pomoć u spašavanju Židova koji su se našli na udaru ustaškog režima. O tome govore brojne njegove pismene intervencije, pisma zahvale i svjedoci. O tome je prošle godine progovorila i američka povjesničarka židovskog podrijetla iz Sarajeva Esther Gitman u svojoj knjizi o spašavanju Židova u NDH, a onda je to dodatno potvrdila u dokumentarnom filmu kolegice Jadranke Jureško-Kero koji je ova snimila o toj temi.

Esther Gitman tada je više puta znala istaknuti kako bi na isti način iscrpno trebalo istražiti i kakva je bila uloga nadbiskupa Stepinca u spašavanju Srba u NDH. I o tome postoje njegove pismene molbe ustaškim vlastima, sve do poglavnika Ante Pavelića, postoje također zahvalnice, poslije su o tome govorili i svjedoci...

Tito tako odlučio

Ali jugoslavenska je historiografija od Stepinca napravila ratnog zločinca i suradnika ustaškog režima jer je Partija na čelu s Josipom Brozom Titom tako odlučila i jer mu je tako presuđeno na montiranom političkom suđenju nakon rata u Zagrebu. A da nije tako, da se Stepinac zalagao za sve, za svakog čovjeka, bez obzira na nacionalnost i vjeroispovijest, govore danas brojni dokumenti. I valjalo bi poslušati Esther Gitman te istražiti što je sve Stepinac u NDH napravio za Srbe, dok je istodobno u Srbiji on još percipiran kao ustaški ratni zločinac. Juraj Batelja, postulator za Stepinčevo proglašenje svetim, objavio je 2010. godine u prvoj od tri knjige "Blaženi Alojzije Stepinac: svjedok ljubavi Evanđelja" nekoliko dokumenata o Stepinčevu zalaganju za Srbe u poglavlju pod naslovom "Zaštitnik srpskog naroda". Ali da toga ima još, i da je vrijeme da se raskrsti i s tim dijelom prošlosti, najbolje svjedoči najnoviji dokument koji je pronađen u Arhivu Jugoslavije u Beogradu.

Poznata misija

Riječ je o strogo povjerljivom šifriranom telegramu koji je jugoslavenskoj izbjegličkoj vladi u Londonu 14. srpnja 1942. poslao jugoslavenski ambasador u Carigradu Ljubomir Haždi-Đorđević. Ambasador u njemu piše izvješće na temelju višednevnog boravka u Splitu, Sarajevu, Zagrebu i Beogradu Stanislava I. Rapoteca. Informacija o Rapotecovoj misiji nije nova, ali je novost ovaj telegram koji je poslan gotovo mjesec dana prije nego što je Rapotec izradio svoje izvješće za kraljevsku vladu. I u telegramu se puno eksplicitnije govori o tome kako je Stepinac pomagao Srbima u NDH kad su ustaške vlasti pokrenule njihov progon, a to je Rapotec čuo od hrvatskih Srba, što Stepinac namjerava učiniti... O svemu tome više u knjizi koja izlazi danas.

Esther Gitman: Stepinac je borac za ljudska prava

U knjizi još piše Esther Gitman, američka povjesničarka židovskog podrijetla, koja tvrdi: Stepinac je model borbe za ljudska prava.

 

Novo Selo, 10.02.2012